Naša vizija Samobora 21. stoljeća
Samobor, grad znanosti, sporta, glazbe, kulture i hrvatske povijesti.
Grad znanstveno obrazovanih ljudi, uspješnih obrtnika i visoke kvalitete života.
Insprirani hrvatskim i svjetskim znanstvenicima Andrijom i Stjepanom Mohorovičićem u Samoboru razvijamo program znanstvenog obrazovanja MOHOROVIČIĆ. Nizom aktivnosti i događanja nastojimo sukladno europskim strategijama djeci od rane dobi u vrtiću i osnovnoj školi pružiti uvid u suvremenu znanost i tehnologije i usmjeriti ih prema zanimanjima 21. stoljeća koja su bazirana na STEAM područjima.
U tome nam u suradnji s Gradom Samoborom i samoborskim ustanovama pomažu znanstvenici i stručnjaci iz znanstvenih instituta, Sveučilišta, osnovnih i srednjih škola i vrtića.
U tijeku su prijave na 5. Samoborsku ljetnu školu znanosti i tehnologije – Internet of Things
Kako se prijaviti?
1.
Ispunite obrazac za prijavu
2.
Nakon prijave očekujte potvrdni mail
3.
Najkasnije tjedan dana prije početka radionica, na e-mail adresu koju ste ostavili u prijavi, šaljemo finalni raspored po grupama i ostale informacije.
Molimo da sve bitne napomene unesete u sam obrazac prijave prilikom unosa (npr. društvu unutar grupe 🙂 )
Pratite naše objave na web stranici, facebooku i instagramu za najavu radionica.
Radionice
Dosadašnje teme:
Tajne svemira i slavna Schrödingerova mačka; Tesline munje i moćni laseri; Istraživači nevjerojatnih mjesta na Zemlji na kojima još nitko nije bio; Vremeplov i potraga za izvanzemaljcima; Moćni magneti i budućnost Zemlje; Život zvijezda i tajne periodnog sustava kemijskih elemenata; Čudesni život vode; Čuda svjetlosti: od Newtonove optike do Einsteinove teorije relativnosti; Svemirska putovanja i speleonauti; Valovi iz prošlosti svemira; Tajanstveni valovi iz unutrašnjosti Zemlje i veličanstveno otkriće Andrije Mohorovičića; Kako mjerimo potresne valove? Čuda gravitacije: od Newtonove jabuke do Einsteinovog svemira, gravitacijskih valova crnih rupa; Što (ne)znamo o Zemlji i Mjesecu? Kineska ekspedicija na mračnu stranu Mjeseca; Zemlja nije ravna ploča, ali zašto je spljoštena? Istraživačice 21. stoljeća; Zemlja u svemiru; Enigma Zemljinog magneta; Tajne letenja: Letenje s Bernoullijem i Newtonom; Leteći magneti i vodiči koji ne pružaju otpor; Crna rupa u središtu naše galaksije! Nobelova nagrada za fiziku 2020; Misija MARS 2020.Od prvog robota Nikole Tesle do osvajanja svemira; Kako znanjem postajemo moćni ratnici protiv virusa? Micro:bit:GEO; Neandertalac u Samoboru; Minerali i stijene Samoborskog gorja; Nuklearna fizika u Samoborskom muzeju; Mala radionica bioinformatike; Kvantna fizika u vrtiću; Izradimo svoj atom – stvorimo prirodu; Igra s elektronima – jako čudne kuglice; Kvantni brojevi – gdje se sakrila energija; Superjunaci stižu u pomoć: Kvanti energije u akciji; Moćna energija iz atoma – kako znanstvenici istražuju; Dva atoma pričaju – to je kemija; Kvantni bitovi – kako računalo misli?
Beyond the Books
Stavovi Europske komisije su da se EU općenito suočava s problemom manjka znanstveno obrazovanih ljudi na svim razinama društva. Stoga je hitno potrebno proširiti mogućnosti znanstvenog (STEM) obrazovanja i potaknuti puno više djece da se tijekom školovanja usmjere u pravcu STEM područja, odnosno steknu znanja i vještine u STEM područjima kao temeljima zanimanja 21. stoljeća.
Stjepan Mohorovičić
hrvatski geofizičar, fizičar i meteorolog (1890-1980)
Njegov najveći doprinos u fizici je teorijsko otkriće pozitronija, vezanog sustava jednog pozitrona i elektrona (1934). To je bilo otkriće vrijedno Nobelove nagrade.Osim doprinosa u seizmologiji i astrofizici, dao je i novu teoriju o postanku Mjeseca i njegovoj građi (1927) te tvrdio da i Mjesec ima koru i Mohorovičićev diskontinuitet što je potvrđeno 1969. seizmičkim mjerenjima posade Apolla na Mjesecu.
Andrija Mohorovičić
hrvatski geofizičar svjetskog glasa (1857-1936)
Njegovo najveće otkriće je vezano uz proučavanje potresa. Otkrio je da unutrašnjost Zemlje nije homogena već postoje slojevi različitih svojstava na granici kojih se potresni valovi lome i reflektiraju. Ova granična ploha između najgornjeg sloja Zemlje i drugih područja našeg planeta nazvana je Mohorovičićev diskontinuitet. Ta ploha nalazi se na dubinama u prosjeku 33 km ispod Zemljine površine.Zanimljivo je i da je Mohorovičić 1909. godine objavio vizionarski rad “Djelovanje potresa na zgrade” u kojem upozorava na nužnost pridržavanja posebnih propisa pri gradnji zgrada u potresnom području.Osim toga dao je veliki doprinos razvoju hrvatske meteorologije te je osnovao službu točnog vremena.
Koordinator i voditelj programa: prof.dr.sc. Dalibor Paar, Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu
